Pandemija COVID-19 mogla bi imati ogroman uticaj na zdravlje žena, kažu iz UN-a
Globalne zdravstvene vlasti bore se da spriječe da pandemija COVID-19 ima teške posledice po zdravlje žena, s naglim padovima u porodičnom nasilju i smrtnošću majki prilikom porođaja, jer će žene izgubiti pristup vitalnim zdravstvenim uslugama i socijalnoj podršci.
Dr Natalia Kanem, izvršna direktorka UN-ovog populacijskog fonda (UNFPA), upozorila je da je pandemija koronavirusa „ozbiljno poremetila pristup uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja (SRH) i rodno zasnovanog nasilja (GBV)“ u vrijeme kada su ženama ove usluge najviše potrebne ”.
Među rizičnim grupama koje su identifikovale su trudnice kojima je potrebna trudnička njega, ali nisu sigurne da li mogu posjetiti bolnice, i žene u nasilnim odnosima zarobljene kod kuće tokom izolacije.
Dr Bralić: Pripremimo naš organizam, da kada dodje infekcija prođemo sa što manje posljedica
Međutim, organizacije za pomoć koje rade u takozvanim “slabim zdravstvenim sistemima” – definisanim visokim stopom smrtnosti majki (MMR) – izvlače lekcije iz epidemije ebole u Liberiji, Gvineji i Sijera Leoneu za period 2014-16.godine. Zabilježen je ogroman porast MMR-a za vrijeme i nakon izbijanja epidemije, jer su se žene držale podalje od medicinskih ustanova zbog karantinskih ograničenja ili zabluda o prenošenju virusa, a umjesto toga bile su prisiljene na rizičnije porođaje u kući.
U 2015. godini, UNFPA je procjenila da će izbijanje epidemije uzrokovati 120.000 smrtnih slučajeva majki koje se mogu spriječiti – više od 10 puta više od broja ubijenih od same bolesti (koja je iznosila otprilike 11.310). Pored toga, programi vakcinacije protiv TB, ospica i žute groznice izgubili su se na terenu jer su nove majke odbile da prisustvuju postnatalnim terminima, a nivo pohađanja se nije uspjeo povratiti nakon što epidemija prođe.
Priprema i svijest
Dr Kanem kaže da će spremnost biti ključna u suočavanju sa udarnim efektima pandemije. UNFPA se zalaže za neprekidno održavanje seksualnih i reproduktivnih zdravstvenih usluga tokom izbijanja COVID-19, što bi trebalo da uključuje prenatalnu i postnatalnu njegu, pristup savremenoj kontracepciji i hitnu kontracepciju i siguran pobačaj i njegu nakon pobačaja u svim oblastima u kojima je vjerovatno da će pandemija imati uticaja na usluge. Organizacija trenutno radi na postavljanju kompleta za reproduktivno zdravlje za hitne slučajeve u područjima koja će vjerovatno biti pogođena.
Pozivaju i na prioritetno testiranje trudnica sa simptomima COVID-19, na izolaciju trudnoće od potvrđenih slučajeva COVID-19, na povećanje brige za trudnice sa respiratornim bolestima i na dodatnu njegu za sve žene u porođaju, u slučaju da dođe do komplikacija disanja.
Drugo glavno pitanje koje zabrinjava je medicinski front, na kojem žene čine oko 70% svetske radne snage u zdravstvu i socijalnom sektoru. U mnogim slučajevima njihova bezbjednost je ugrožena kontaktom sa okruženjima visokog rizika i nedostatkom lične zaštitne opreme (PPE). Adekvatna psihološka podrška je takođe neophodna u vrijeme velikog stresa za zdravstvene radnike, kaže UNFPA.
Kako su zdravstvene radnice koji se bore protiv koronavirusa u Kini razbile tabu menstruacije
Ekonomski uticaj
Nezavisno od kliničkog okruženja, predviđa se da će pandemija pogoršati postojeću finansijsku nejednakost između muškaraca i žena. U globalu, žene imaju veću vjerovatnoću da rade nesigurne ili ranjive poslove, koji su često prvi izgubljeni tokom finansijskih šokova. U međuvremenu, samohrani roditelji koji treba da rade i zarađuju mogu biti spriječeni da se pridržavaju mjera socijalne distance.
U vrijeme kada nacije širom svijeta primjenjuju mjere „ostani kod kuće“, UNFPA je upozorio da će žene vjerovatnije snositi veće proporcije tereta u domaćinstvu tokom zatvaranja. Rast tenzija zbog ekonomskih gubitaka mogao bi dovesti do porasta nasilja u porodici iza zatvorenih vrata – u periodu kada se usluge savjetovanja i podrške mogu svesti na minimum. Organizacija je takođe upozorila na potencijalni porast sakaćenja ženskih genitalija, kao i na rane, dječije ili prisilne brakove u ovo vrijeme ograničenog kretanja, slabe vidljivosti i oslabljenih sistema zaštite.
Privlačenje pažnje na zdravlje žena
Često se u pandemiji resursi usmjeravaju dalje od usluga seksualnog i reproduktivnog zdravlja prema ciljevima za koje se smatra da su hitniji. UNFPA se obavezala da će se boriti protiv ove tendencije.
“Sigurna trudnoća i porođaj zavise od funkcionalnih i pristupačnih zdravstvenih sistema.”
Organizacija već pruža podršku Kini, Iranu i Filipinima u obliku sredstava za higijenu ugroženih i PPE za zdravstvene radnike i babice. U Moldaviji je lansirala internetsku kontrolnu tablu za zdravstveni sistem koja prikazuje broj slučajeva raspoređen prema lokaciji, polu, starosti i statusu trudnoće.
Ali, da bi se izbjegli vrsta katastrofalnih kolateralnih efekata viđenih u zapadnoj Africi tokom epidemije ebole, UNFPA priznaje potrebu da se učini mnogo više. Prioriteti uključuju obezbjeđivanje stalnog pristupa brizi o planiranju porodice, jačanje lanaca snabdijevanja u vrijeme zatvorenih granica i oslabljene produktivnosti i ciljane informativne kampanje o prenosu COVID-19.
Nakon izbijanja ebole, stopa smrtnosti majki pri prođaju i neposredno nakon njega u Sijera Leoneu porasla je, nazad na mračne visoke tačke primjećene u građanskom ratu 1991-2002. Zemlja se povukla unazad – i još uvek se bori da se oporavi. Tokom 2015. godine, jedan zdravstveni radnik rekao je da se plaši da će uticaj biti “vječan”.
„Mislimo da je kolateralna šteta od epidemije veća od štete koju je sama epidemija nanela,“ rekla je ginekolog Sverin Caluvaerts sa Instituta za tropsku medicinu u Antverpenu u to vrijeme.
Utrka je da se osigura da to isto ne važi i za žene kada puni efekti pandemije izazvane virusom COVID-19 postanu jasni.
Izvor: weforum.org
