Epiziotomija- kada je potrebna a kada ne

Svjetska zdravstvena organizicija (SZO) kaže da bi ljekari trebali težiti izvođenju epiziotomija na oko 10% porođaja. Prema izvještaju UNICEFA iz 2011. u Crnoj Gori epiziotomija se izvodi liberalno, skoro je rutinska u do 80% slučajeva. U novijem izvještaju iz 2016.godine piše  “Ne čini se da se epiziotomija više rutinski praktikuje“, međutim nema tačnog procenta o smanjenju epiziotomija.

Čak 90 odsto prvorotki, kao i tri četvrtine svih porodilja u Srbiji je imalo iskustva sa epiziotomijom.

Nekada rutinski dio porođaja, epiziotomija se sada preporučuje samo u određenim slučajevima. Evo šta treba da znate o rizicima, prednostima i oporavku.

Epiziotomija je rez na perineumu – tkivu između otvora vagine i anusa – tokom porođaja. Iako je postupak nekada bio rutinski dio porođaja, to više nije slučaj. Ako planirate vaginalni porođaj, evo šta treba da znate o epiziotomiji i porođaju.

Hirurški rezovi su namijenjeni proširivanju otvora vagine i ubrzavanju porođaja.

U prošlosti su ljekari mislili da je postupak spriječavao ozbiljno cijepanje vagine i da će hirurški porezovi zarasti bolje od prirodnih procjepa.

Tokom godina, međutim, postalo je jasno da epiziotomije nisu samo nepotrebne, već su bile prilično bolne i rizične.

Shodno tome, 1996. godine, Svetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučila je ljekarima da smanje rezove i streme ka stopi epiziotomije od oko 10 procenata.

Američki koledž akušera i ginekologa (ACOG) slijedio je primjer 2006. godine, savjetujući ljekare da ne rade često hirurške rezove.

Međutim, epiziotomije su još uvek vrlo česte u nekim bolnicama.

Primjera radi desetine bolnica širom Amerike imaju stopu epiziotomije od 20 procenata ili više, navodi se u izvještaju USA Today.

„U današnje vrijeme neprimjereno je da bolnice imaju stopu epiziotomije veću od 20 procenata, što je dvostruko više od preporučene stope prema SZO“, kaže doktorica Adi Davidov, ginekolog akušer sa sertifikatom odbora i privremena predsedavajuća odsjeka za akušerstvo i ginekologiju Univerzitetske bolnice Staten Island.

„U današnjoj savremenoj akušerskoj praksi epiziotomije se izvode selektivno na osnovu kliničkih scenarija“, dodala je Davidov.

Međutim, izvještaji internacionalnih organizacija pokazuju da je situacija na Balkanu daleko od preporučenih 10 posto.

Kako se radi

Ako vam je potrebna epiziotomija, a niste imali bilo kakvu vrstu anestezije ili je anestezija prošla, vjerovatno ćete dobiti injekciju lokalnog anestetika da utrne tkivo. Ne biste smjeli da osjetite kako vaš ljekar pravi rez ili popravlja epiziotomiju, ali oporavak može biti neprijatan. Vaš ljekar treba da razgovara o različitim tehnikama za poboljšanje vaše udobnosti dok se ne oporavite.

Postoje dvije vrste reza pri epiziotomiji:

• Srednji (median) rez. Rez na srednjoj liniji vrši se vertikalno. Rez na srednjoj liniji je lakše popraviti, ali postoji veći rizik od širenja u analno područje.
• Mediolateralni rez. Mediolateralni rez se vrši pod uglom. Mediolateralni rez nudi najbolju zaštitu od produženog procjepa koji pogađa područje anusa, ali je često bolniji i teži za oporavak.

Novi prisup- kada se sprovodi epiziotomija

Prema zdravstvenim stručnjacima, postupak bi trebalo da se obavlja od slučaja do slučaja u rijetkim i opasnim situacijama.

„Jedan primjer za to je kada se bebin srčani ritam znatno usporio, što može biti znak da beba ne dobija dovoljno kiseonika i da bi mogla da umre ako se rođenje ne ubrza. Drugi primjer je kada se bebina ramena zaglave “, rekla je za Healthline dr Elissa Serapio, ginekolog akušer koja je dobila sertifikat odbora i istraživačica iz Bikbi Centra za globalno reproduktivno zdravlje sa Univerziteta u Kaliforniji.

Godinama se smatralo da epiziotomija pomaže u spriječavanju većih vaginalnih procjepa tokom porođaja – i zarasta bolje od prirodnog procjepa. Takođe se smatralo da postupak pomaže u očuvanju podrške mišića i vezivnog tkiva karličnog dna.

Danas, međutim, istraživanja sugerišu da rutinske epiziotomije ipak ne spriječavaju ove probleme. Ipak, ponekad je potreban ovaj postupak. Vaš ljekar može preporučiti epiziotomiju ako bebu treba brzo roditi jer:

• Bebino rame je zapelo iza karlične kosti (distocija ramena);
• Vaša beba ima abnormalni obrazac srčanog ritma tokom porođaja;
• Potreban vam je operativni vaginalni porođaj (pomoću kliješta ili vakuuma).

Tipično, epiziotomije se izvode kada ne postoji druga opcija koja bi pomogla bebi da se sigurno rodi.

Na nesreću, epiziotomije se često izvode iz drugih razloga, od kojih mnogi nisu medicinski opravdani, dodala je dr Serapio.

Rizici

Rizici i neželjeni efekti povezani sa epiziotomijom variraju, ali mogu uključivati infekciju, prekomjerno kidanje vagine i bolan seks.

Oporavak od epiziotomije je neprijatan, a ponekad je hirurški rez širi nego što bi bio prirodni procjep. Moguća je infekcija. Nekim ženama epiziotomija izaziva bol tokom seksa i mjesecima nakon porođaja.

Epiziotomija srednje linije dovodi vas u rizik od kidanja vagine četvrtog stepena, koje se proteže kroz analni sfinkter i u sluznicu koja postavlja rektum. Fekalna inkontinencija je moguća komplikacija.

„Svaka pacijentkinja koji se porađa vaginalno rizikuje da dobije vaginalni rascjep. Ali ako se epiziotomijom napravi rez, vaginalni rascjep može se proširiti dalje, prema anusu “, objasnila je Serapio.

Oporavak od epiziotomije

Svi šavovi koji se koriste za popravljanje epiziotomije obično se apsorbuju sami. Možete uzimati ljekove na recept ili koristiti sredstvo protiv bolova ili omekšivač stolice. Međutim, kreme ili masti za ublažavanje bola nisu efikasne za epiziotomijske rane.

Dok se oporavljate, očekujte da se nelagoda postepeno poboljšava. Obratite se svom ljekaru ako se bol intenzivira, ako razvijete temperaturu ili ako rana proizvede gnojni iscjedak. To mogu biti znaci i simptomi infekcije.

Evo kako da smanjite rizik od epiziotomije

Prvo i najvažnije, potražite stopu epiziotomije u bolnici u kojoj razmišljate o porođaju.

Ako ne možete da nađete stopu u bolnici, kontaktirajte porodilište i pitajte ih za to zajedno sa tim da li preduzimaju neke korake da smanje stopu.

Pored toga, pitajte svog zdravstvenog radnika o njihovom pristupu epiziotomijama – naročito o tome koliko često izvode postupak i iz kojih razloga.

„Odgovor koji želite da čujete je:„ Radim ih samo kada je to neophodno “, rekla je Serapio.

Ako imate neke posebne želje, podijelite ih sa svojim ljekarom prije, ili čak tokom porođaja.

Generalno, najbolji način da smanjite šanse da će vam trebati epiziotomija je da se dobro uravnoteženo hranite i redovno vježbate tokom cele trudnoće, kažu zdravstveni stručnjaci.

Ovo će pomoći da se smanje šanse da vaša beba bude prevelika da bi prirodno prošla kroz vaginu.

Takođe je bilo nekih studija koje sugerišu da bi masiranje donjeg dijela vagine u nedjeljama prije porođaja moglo da smanji vaše rizike. Iako su rezultati mješoviti, neke žene mogu imati koristi od toga, kaže Serapio.

Prihvatite izvjesnu nesigurnost

I na kraju, imajte na umu da neke žene mogu zaista imati koristi od epiziotomije.

„Shvatite da epiziotomije mogu biti dragocjene u određenim situacijama i da je oporavak gotovo uvijek nekomplikovan i može se i mora se izvoditi uz adekvatnu anesteziju“, rekao je dr Villiam Schveizer, akušer i klinički vanredni profesor na odeljenju za akušerstvo i ginekologiju NIU Langone Zdravlje.

Ključno je biti sopstveni advokat. Istražite, pitajte svog ljekara u kojim slučajevima bi izveli proceduru i epiziotomiju uradite samo ako je to apsolutno neophodno.

Podijelite svoje mišljenje o epiziotomiji sa svojim zdravstvenim radnikom tokom prenatalnih posjeta i kada porođaj započne. Zapamtite, međutim, da na porođaj odete otvorenog uma. Trebaće vremena da beba protegne vaginalna tkiva kako bi omogućila porođaj, a ponekad je potrebno roditi i prije nego što se vaginalna tkiva sama istegnu.

Vaš ljekar bi trebao da poštuje vaše želje o epiziotomiji – i da vas obavjesti kada je to najsigurnija opcija za vas ili vašu bebu.

Izvori: mayoclinic.org

healthline.com