Obratite pažnju! Ovo su prvi simptomi raka jajnika

Često je teško postaviti dijagnozu raka jajnika u njegovim ranim fazama, jer su simptomi slični onima kod drugih stanja. Svako ko doživi neobjašnjive abdominalne simptome koji traju duže od 2 nedjelje treba da posjeti ljekara.

Rak jajnika takođe može biti izazovan za rano otkrivanje jer su jajnici mali i nalaze se duboko u abdomenu, što izaziva teškoće u primjećivanju bilo kakvog rasta pri posjeti ljekaru.

Prema američkoj Nacionalnoj koaliciji za rak jajnika (NOCC), samo oko 19 procenata raka jajnika se dijagnostikuje u ranim fazama.

Koji su rani znaci raka jajnika?

Rak jajnika ne izaziva nikakve primjetne simptome u ranim fazama.

Simptomi koji su najviše povezani sa rakom jajnika imaju tendenciju da se razvijaju u kasnijim stadijumima bolesti, pošto rast vrši pritisak na bešiku, matericu i rektum.

Međutim, ovi simptomi raka jajnika mogu se razviti u bilo kojoj fazi bolesti i uključuju:

• nadimanje
• bol u karlici ili trbuhu ili grčeve
• brzo zasićenje nakon početka jela ili nedostatak apetita
• probavne smetnje ili uznemireni stomak
• mučnine
• potrebu za češćim ili hitnim mokrenjem više nego što je normalno
• pritisak u donjem dijelu leđa ili karlici
• neobjašnjena iscrpljenost
• bol u leđima
• zatvor
• povećani trbušni obim ili oticanje abdomena
• bolni seks
• menstrualne promjene
• gubitak težine

Ovi simptomi mogu biti posljedica raznih drugih stanja, koja često reaguju na osnovni tretman ili odlaze samostalno.

Međutim, ako se ovi simptomi naglo razviju i uporni su, ili se nastave više ili manje dnevno, bez obzira na osnovni tretman, obratite se ljekaru radi dijagnoze jer mogu biti simptomi raka jajnika.

Kada ići kod doktora

Budući da je teško dijagnostikovati rak jajnika u ranoj fazi, većina zdravstvenih radnika sugeriše da je najbolji način da se smanji šansa za razvoj naprednih stadijuma raka jajnika, jeste zauzimanje pozitivnog, proaktivnog pristupa bolesti.

Da bi se osigurao najbolji ishod, osoba treba da razgovara sa svojim porodičnim ljekarom ili ginekologom o mogućim simptomima što je prije moguće.

Znakovi mogu uključivati sve neobjašnjive simptome raka jajnika, ili bilo koji novi simptom abdomena ili karlice, koji:

• nisu povezani sa drugim dijagnostikovanim stanjem
• ne reaguju na osnovni tretman, na primer, bol u leđima koji ne prestaje sa odmorom i hlađenjem, ili lošom probavom koja se ne poboljšava sa promjenama u ishrani i vježbanjem
• traje duže od dvije nedjelje
• javljaju se više od 12 dana mjesečno

Faktori rizika

Faktori rizika koji neke ljude dovode do većeg rizika od razvoja raka jajnika od drugih uključuju:

• porodičnu istoriju raka dojke, jajnika ili materice
• BRCA1 i BRAC2 gen
• Linchovim sindrom
• žene koje nisu bile trudne
• gojaznost
• neke hormonske ljekove i one za plodnost
• endometriozu
• godine, u većini slučajeva se javlja nakon menopauze

Osobe sa porodičnom istorijom reproduktivnog ili gastrointestinalnog karcinoma treba da razgovaraju sa svojim ljekarom ili ginekologom o genetičkom savjetovanju kako bi testirali da li nose specifične genske mutacije koje mogu povećati rizik od raka jajnika.

Faktori koji mogu smanjiti ukupni rizik od razvoja raka jajnika uključuju:

• trudnoće i dojenja
• korišćenje oralnih ljekova za kontrolu rađanja najmanje pet godina
• operacije reproduktivnog sistema, kao što su histerektomija, uklanjanje jajnika ili podvezivanje tubala

Dijagnoza

Doživjeti neke od simptoma povezanih s rakom jajnika ne znači da osoba ima bolest. Karcinom jajnika se ne može samodijagnostikovati kod kuće. Dijagnoza zahtjeva niz testova i obično uključivanje specijaliste.

Da bi se dijagnostikovao rak jajnika, ljekar će početi sa postavljanjem pitanja o simptomima uključujući:

• kada su počeli
• kako su reagovali na osnovni tretman
• koliko dugo ih je osoba imala
• koliko se često dešavaju

Ljekar će pregledati medicinsku istoriju osobe i postaviti pitanja o njihovoj porodičnoj anamnezi raka, posebno bilo kojoj istoriji raka jajnika i dojke. Ljekar će obaviti pregled karlica kako bi vidjeo da li su jajnici upaljeni, uvećani ili ako ima tekućine u abdomenu.

Ljekar će narediti dodatno testiranje ako:

• primjeti bilo kakve abnormalnosti tokom karličnog pregleda
• simptomi ukazuju da osoba može imati rak jajnika
• medicinska ili porodična istorija osobe povećava rizik od raka jajnika

Prije ili poslije ovih testova, ljekar će uputiti osobu ginekološkom onkologu – ljekaru koji je specijalizovan za liječenje raka reproduktivnog sistema. Onkolog će pomoći osobi da odluči najbolji način da se nastavi sa tretmanom i upravljanjem stanjem.

Testovi koje ljekari najčešće koriste za otkrivanje raka jajnika u početku uključuju:

Transvaginalni ultrazvuk (TVUS)

U ovom testu, ljekar ubacuje ultrazvučnu sondu u vaginu. Sonda emituje ultrazvučne talase koji odzvanjaju, stvarajući sliku materice, jajovoda i jajnika.

Ovaj test može da pomogne u identifikaciji potencijalnih izraslina i da utvrdi da li su čvrsti rast ili ciste, koje nisu kancerogene već vrećice ispunjene tečnošću.

Ako doktor identifikuje solidan rast, vjerovatno će zahtjevati biopsiju da bi utvrdio da li je rast kancerogeni ili benigni (nekancerogeni).

CA-125 test krvi

CA-125 test krvi mjeri količinu proteina CA-125 koji je u krvi. Mnogi ljudi sa rakom jajnika imaju visok nivo CA-125 u krvi.

Međutim, oni sa drugim, manje teškim stanjima, kao što su upalna bolest karlice (PID) i endometrioza, često imaju visok nivo ovog proteina u krvi.

Ne baš svaka žena sa rakom jajnika ima povišen nivo CA-125 u krvi. Prema američkom Savezu za istraživanje raka jajnika (OCRFA), oko 80% onih sa uznapredovalim karcinomom jajnika ima povišen nivo CA-125, dok 50% ima visok nivo u ranim fazama stanja.

Skeniranje kompjuterizovane tomografije (CT)

CT skenovi uključuju prolaz specijalnih rendgenskih zraka kroz abdomen. Računar obrađuje rezultate da bi napravio slike presjeka koje omogućavaju ljekarima da vide djelove abdominalne šupljine i karlice.

Biopsija

Biopsija uključuje ubacivanje veoma nježne igle u tijelo i povlačenje malog dijela rasta ili mase, koji se šalje u laboratoriju da bi se provjerili znaci raka. Rezultati biopsije su esencijalni element u pravljenju konačne dijagnoze raka jajnika.

Metode skrininga i prevencija

Uprkos istraživačkim naporima, trenutno nema dostupnih metoda skrininga za otkrivanje raka jajnika kod ljudi koji nemaju simptome ili koji nisu izloženi većem riziku nego što je to uobičajeno za razvoj stanja.

Koliko je vjerovatno da simptomi ukazuju na rak?

Rak jajnika je relativno rijedak oblik raka, koji predstavlja oko 1,3 posto svih slučajeva raka koji su nedavno dijagnostikovani 2018. godine u Sjedinjenim Državama. To znači da su simptomi povezani sa rakom jajnika mnogo češće uzrokovani drugim, daleko manje teškim stanjima od raka jajnika.

Izgledi

Oko 94% ljudi koji dobiju dijagnozu i tretman raka jajnika u ranim fazama preživljavaju više od pet godina nakon dijagnoze.

Između 2008. i 2014. godine, oko 47,4% ljudi u SAD je živjelo najmanje 5 godina nakon dijagnoze raka jajnika.

Trendovi smrtnosti među onima sa rakom jajnika su konstantno opadali. Američki nacionalni Institut za rak procjenjuje da će rak jajnika činiti 2,3 posto svih smrtnih slučajeva raka u 2018. godini.

Zaključak

Pošto simptomi raka jajnika imaju sličnosti sa mnogim drugim, obično manje opasnim uslovima, mnoge žene previde znakove. Budući da su jajnici locirani duboko u tijelu, gotovo je nemoguće, čak i za doktore, osjetiti male izrasline na organima.

Svako ko ima neobjašnjive simptome karlice ili abdomena koji su teški, traju duže od dvije nedjelje ili ne odlažu se primarnom njegom, treba što prije razgovarati sa svojim ljekarom.

Takođe je dobra ideja za one koji imaju jaku porodičnu istoriju raka dojke, jajnika, materice ili debelog creva da razgovaraju sa svojim ljekarima o genetskom savjetovanju.

Izvor: medicalnewstoday.com