Vodič kroz menstrualni ciklus: objašnjenja svake faze

Menstrualni ciklus se sastoji od više djelova ili faza kroz koje žensko tijelo treba da prođe da bi se pripremilo za mogućnost trudnoće svakog mjeseca. Fluktuacije hormona odgovorne su za prelazak tijela iz jedne u drugu fazu.

Postoje četiri faze menstrualnog ciklusa. One su:

• menstrualna faza
• folikularna faza
• faza ovulacije
• lutealna faza

Dužina svake faze može varirati od osobe do osobe. Dužina svake faze takođe se može mijenjati tokom vremena i sa godinama. Evo kako one utiču na vaše raspoloženje i šta možete da uradite povodom toga

Nastavite da čitate za više informacija o svakoj od ove četiri faze menstrualnog ciklusa.

Menstrualna faza

Osoba će tokom menstrualnog ciklusa doživjeti četiri faze.
Menstrualna faza je prva faza menstrualnog ciklusa. Ovo je dio ciklusa kada osoba ima menstruaciju.

Ciklus započinje kada jaje iz prethodnog menstrualnog ciklusa ne bude oplođeno. Nivo hormona estrogena i progesterona pada.

Budući da zadebljana obloga materice nije potrebna, ona će puknuti i proliti se. Ova obloga i jaje nakon toga izlaze iz vagine tokom menstruacije.

Menstruacija se sastoji od kombinacije tkiva materice, sluzi i krvi. Menstrualna faza može trajati 3 do 8 dana.

Tokom ove faze, osoba može doživjeti:

• osjetljivost grudi
• grčeve
• promjene raspoloženja
• nadimanje
• glavobolje
• razdražljivost
• nisku bol u leđima
• umor

Folikularna faza

Folikularna faza, koju neki nazivaju i proliferativna faza, takođe počinje prvog dana ženskog ciklusa. Ona počinje  istovremeno sa menstrualnom fazom.

Na početku ciklusa, moždana regija zvana hipotalamus signalizira hipofizi da oslobađa hormon koji stimuliše folikule (FSH).

FSH stimuliše jajnike na stvaranje nekoliko malih vrećica zvanih folikuli. Svaka od njih sadrži nezrelo jaje. Najzdravije jaje će sazrijevati dok će se ostali folikuli apsorbovati nazad u tijelo.

Kako folikul sazrijeva, tijelo oslobađa dodatni estrogen. Ovo stimuliše sluznicu materice da se zadebljava. Zadebljavanje obloga može pružiti potrebne hranjive sastojke oplođenom jajetu.

Folikularna faza obično traje oko 10–16 dana. Ova faza će se završiti kada žena ovulira.

Faza ovulacije

Faza ovulacije počinje kada porast nivoa estrogena signalizira hipofizi da oslobodi luteinizirajući hormon (LH). LH stimuliše proces jajnika oslobađajući zrelo jaje. Ovaj proces se naziva ovulacija.

Za vrijeme ovulacije, zrelo jaje putuje iz jajnika, dolje kroz jajovod i u matericu. U bilo koje vrijeme tokom putovanja jajašca, sperma ga može oploditi.

Osobe koje žele začeti mogu obratiti pažnju na znakove poput debelog, bijelog iscjedka iz vagine i neznatnog povećanja njihove bazne tjelesne temperature. Osoba može mjeriti bazalnu temperaturu kod kuće koristeći osjetljivi termometar.

Ovulacija se obično javlja usred menstrualnog ciklusa. Jaje može preživjeti oko 24 sata prije nego što ga treba oploditi. Ako se za to vrijeme ne oplodi, jaje će se rastvoriti.

Lutealna faza

Završna faza menstrualnog ciklusa naziva se lutealna faza.

Za vreme lutealne faze folikul se pretvara u masu ćelija koje se nazivaju corpus luteum. Korpus luteum oslobađa progesteron, koji će držati stijenku materice debelom i spremnom za ugradnju oplođenog jajašca.

Ako se jaje oplodi, tijelo će proizvesti humani horionski gonadotropin (hCG). hCG pomaže u održavanju matericine debele obloge kako bi se oplođeno jaje razvilo u embrion.

Međutim, ako se jaje ne oplodi tokom ovulacije, luteum corpus će se rastopiti u tijelu. I nivo estrogena i progesterona će pasti, što označava početak menstrualne faze.

Za vrijeme lutealne faze, osoba može imati simptome predmenstrualnog sindroma (PMS). Oni mogu da uključuju:

• glavobolje
• promjene raspoloženja
• nadimanje
• bol, osjetljivost ili oticanje grudi
• promjene u seksualnom nagonu
• dobijanje na težini
• poteškoće sa spavanjem
• žudnje za nekom hranom

Dužina lutealne faze može varirati, ali teži da u prosjeku bude oko 14 dana.

Moguća pitanja ili komplikacije

Iskustva ljudi sa menstrualnim ciklusom mogu veoma varirati. Razlike mogu da uključuju dužinu ciklusa, težinu menstruacije i ozbiljnost bilo kojih simptoma PMS-a.

Menstrualni ciklus se takođe može mijenjati u različitim tačkama tokom života, kao što je prije menopauze.

Ponekad može biti teško identifikovati probleme sa menstrualnim ciklusom. Osoba može pratiti svoje cikluse bilježenjem kada se počinju i zaustavljaju. To će vam pomoći da poboljšate svijest o bilo kakvim problemima ili promjenama.

Takođe bi moglo biti korisno zabilježiti jačinu krvarenja i da li imate lagano krvarenje prije ili poslije ciklusa.

Određeni događaji i stanja mogu uticati na menstrualni ciklus. Oni mogu da uključuju:

• trudnoću
• poremećaje u ishrani
• upotrebu hormonske kontrole rađanja
• fibroide materice
• sindrom policističnih ovarijuma

Kada treba potražiti doktora

Ako osoba primjeti bilo kakve promjene u svom menstrualnom ciklusu, trebalo bi da razgovara sa ljekarom. Možda će moći da pomognu u dijagnostici i liječenju bilo kojih osnovnih problema.

Neki simptomi koje treba posmatrati i oko kojih treba razgovarati sa ljekarom uključuju:

• neredovne menstruacije
• nepostojeće ili preskočene menstruacije
• krvarenje između ciklusa
• krvarenje koje traje duže od 7 dana

Ako osoba ima ova ili bilo koja druge primjetne probleme, treba što prije da razgovara sa ljekarom.

Rezime

Većina žena ima mjesečni menstrualni ciklus od puberteta do menopauze.

Menstrualni ciklus sastoji se od četiri faze. Svaka faza igra ulogu u pripremi tijela za trudnoću.

Osoba može da prati svoj menstrualni ciklus, što im može pomoći da prepoznaju sve probleme koji se pojave.

Izvor: medicalnewstoday.com