Prestanite da vjerujete u ovih pet mitova o menstruaciji

Približno polovina svjetske populacije doživljava ili je iskusila menstruaciju, a ipak još ima pregršt mitova o ovom biološkom procesu. Ovdje razotkrivamo neke raširene mitove koji okružuju menstruaciju.

Od 2017. godine svjetsko stanovništvo broji 7,53 milijarde ljudi, od čega se 3,73 milijarde rađa sa ženskim genitalijama. Praktično svi oni imaju ili će proći kroz menstruaciju (ciklus), dio menstrualnog ciklusa u kojem materica izbacuje tkivo sluzokože uz krv kroz vaginu.

Menstruacija može trajati između 3 i 7 dana i obično se javljaja svakih 28 dana, iako dužina menstrualnog ciklusa može varirati.

Iako ovaj biološki proces pogađa oko polovine svjetske populacije, mnogi mitovi i zablude o tome i dalje postoje. Kulture širom sveta i dalje ponižavaju menstruaciju i smatraju da je period krvi “prljav” i “nečist”, a sama menstruacija je tabu tema.

Na primjer, iako je ova praksa sada uglavnom ilegalna, neke zajednice – kao što se u nizu nedavnih tragedija u Nepalu sugeriše – još uvek imaju takozvane menstrualne kolibe, u kojima žene u svom periodu provode dane u kojima krvare u potpunoj izolaciji.

Iako je ovo ekstremni primjer, postoji mnogo manjih mitova i zabluda vezanih za menstruaciju koje ostaju u opticaju širom sveta.

Pročitajte ovaj tekst da biste saznali koje su neke od najpopularnijih zabluda i zašto su neistinite.

 

1. Seks dok imate menstruaciju

Neki od najrasprostranjenijih mitova koji se tiču menstruacije vazani su za seks dok imate menstruaciju, dok je glavni kandidat vjerojatno da ne možete zatrudnjeti dok ste u menstruaciji

Međutim, ova je potpuno pogrešno. Mada je tačno da je kod mnogih žena menstruacija period kada su najmanje plodne, to zaista zavisi od dužine njihovih mjesečnih ciklusa. Najveća plodnost se javlja tokom faze ovulacije – koja obično počinje približno 12 do 16 dana prije početka sljedećeg ciklusa – kada jajnici proizvode i oslobađaju svježe ovule (jaja).

I dok većina menstrualnih ciklusa traje oko 28 dana, neki ciklusi mogu biti kratki i do 21 dan, što takođe utiče na ovulaciju. Štaviše, sperma može da živi u genitalnom traktu do 5 dana ili, prema nekim izvorima, čak 7 dana.

Dakle, imati nezaštićeni vaginalni seks tokom ciklusa može značiti da se sperma zadržava dovoljno dugo da se poklopi sa ovulacijom i oplodi jaje, što dovodi do trudnoće. Štaviše, ako imate seks tokom menstruacije bez upotrebe kondoma, rizik od dobijanja polno prenosivih infekcija – uključujući infekciju HIV-om ili upalu sluznice – se povećava, zbog hormonskih promena koje se dešavaju u to vrijeme.

Vaginalno-penisni seks tokom mesntruacije takođe može, u nekim slučajevima, izazvati upalu glave penisa – tip infekcije koja se zove “balanitis”. Ipak, sve dok preduzimate sve neophodne mere predostrožnosti da biste izbjegli neželjenu trudnoću i prenošenje polno prenosivih infekcija, nema razloga da ne uživate u seksu dok ste u menstruaciji – naprotiv, seks može pomoći da se ublaže grčevi i poboljša vaše raspoloženje.

2. Nezdravo je da preskačete ciklus?

Još jedna rasprostranjena zabluda je da nije bezbjedno koristiti pilule za kontrolu rađanja kako bi vam omogućili da preskočite menstruaciju duži period.

Međutim, nedavne smjernice Nacionalne mreže za žensko zdravlje ukazuju da je sasvim u redu suzbiti menstruaciju putem pilula za kontrolu rađanja, a većina ginekologa se slaže da je ovaj pristup obično siguran.

Neki ljudi čak tvrde da su, sem njihove uloge u reprodukciji, menstruacije nepotrebne, i mogu biti više problematične nego vrijedne. Na primer, James Segars, sa odeljenja za ginekologiju i akušerstvo na Univerzitetu Johns Hopkins u Baltimoru, doktor medicine, rekao je Atlantiku da je “mjesečna menstrucija ohrabrujuća, ali da svakako nije potrebna”.

“A sa ovim dugoročnim, reverzibilnim kontraceptivnim sredstvima, stopa neuspjeha je zaista, veoma niska, tako da žene mogu da imaju mnogo koristi od njih.” James Segars

Za mnoge pojedince, simptomi menstruacije mogu biti ozbiljni i ometati njihovo normalno funkcioniranje i kvalitet života. Mogu se javiti teška krvarenja, onesposobljavajući bol i drugi neugodni simptomi, kao što su migrena i mučnina. Oni koji imaju dismenoreju (bolne menstruacije) ili određena stanja koja izazivaju uznemirujuće simptome, kao što je endometrioza, mogu odlučiti, u dogovoru sa svojim lekarima, da je preskakanje nekoliko menstruacija, ili neprekidno preskakanje menstruacije, najbolja opcija za njihovo zdravlje i produktivnost.

 

3. Ne biste trebali da se kupate

Neki misle da  kupanje ili tuširanje tokom vaše menstruacije nije dobro. To je ili zato što topla voda stimuliše krvarenje, ili zato što voda zaustavlja krvarenje, što može imati loše efekte.

Iako topla voda može da stimuliše protok krvi, to zapravo može pomoći da se smanje menstrualni grčevi i olakša mišićna napetost. Krvarenje ne prestaje nakon potpunog uranjanja u vodu. Međutim, pritisak vode može privremeno spriječiti da krv istekne iz vagine.

Nema razloga da se ne kupate ili tuširate tokom vaše menstruacije. Najvjerovatnije, opuštanje u mjehurićima i osjećaj čišćenja kao rezultat toga će poboljšati vaše raspoloženje i pomoći vam da se bolje nosite sa simptomima menstruacije.

Štaviše, bolje je i zdravije koristiti vodu i blagi sapun za čišćenje vulve od maramica ili drugih proizvoda. To je zato što mnogi proizvodi za intimnu njegu mogu poremetiti delikatnu bakterijsku ravnotežu u području genitalija, što olakšava zarazu.

Studija koju je objavila Medical News Today otkrila je “jaku korelaciju” između upotrebe proizvoda za intimnu njegu, kao što su gel dezinfekcioni preparati i vaginalna sredstva za čišćenje i povećanog rizika od infekcije.

Osim toga, toplo kupanje može donijeti niz drugih zdravstvenih pogodnosti. Jedna studija pokrenuta na MNT-u prošle godine pokazala je da kupke mogu smanjiti upalu i poboljšati šećer u krvi

4. Usklađivanje menstruacije

Jedno prožimajuće pitanje u vezi sa menstruacijama je da li se one zapravo mogu sinhronizovati. Na primjer, ako dvije ili više žena provode dovoljno vremena zajedno, možda kao cimeri, da li će imati ciklus u isto vrijeme? Jedna osoba, koja je razgovarala sa MNT-om, rekla je da je čak u školi bila podučavana o sinhronizaciji menstruacije, i da se još uvijek pita da li je ta ideja tačna. Rekla nam je:

Čula sam za period sinhronizacije odavno, kada sam išla u školu koju su pohašale samo djevojčice. Onda, kada sam počela živjeti s [moje dvije cimerke], primijetila sam da često imamo menstruaciju u isto vrijeme. [Druga prijateljica] kaže da je to zbog alfa-ženke koja oslobađa hormona koji utiču na period ciklusa drugih žena oko nje.

Da li je išta od ovoga istina? Na kraju krajeva, mnogi od nas su vjerovatno iskusili “sinhronizaciju ciklusa” u nekoj tački, u školi, na poslu ili u porodici u kojoj živimo.

Pojam “sinhronizacije perioda” prvi put se pojavio kao naučna ideja u članku o menstruaciji iz 1971. godine. U ovom članku se tvrdilo da su žene koje su živele u bliskim prostorijama – cimeri u studentskom domu – ili koji su bili bliski prijatelji, iskusili povećanu sinhronizaciju menstruacije.

Autori studije su vjerovali da se to verovatno dogodilo zato što su žene koje su tako blisko zajedno “razmjenile” feromone tokom vremena, što je na kraju dovelo do ove pojave.

Međutim, kasnije studije bacaju sumnju na metodologiju koju su istraživači koristili za istraživanje iz 1971. godine. Kasnija istraživanja su ukazala na brojne nedostatke i modifikujuće faktore koje izvorni istraživači nisu uzeli u obzir. Takođe su primjetili “nedostatak empirijskih dokaza za sinhronizaciju u prethodnim studijama  zapadne i ne-zapadne populacije.”

Štaviše, studije koje su uslijedile nikada nisu bile u stanju ponoviti rezultate inicijalnog istraživanja. Istraživanje objavljeno u novije vreme nije otkrilo da su kolegince na faksu iskusile menstrualnu sinhronizaciju. Istražitelji su od tada postali skloniji da veruju da taj pojam nije ništa drugo nego trajan mit, sa bilo kojom sinhronizacijom koja je sasvim slučajna.

Alekandra Alvergne, koja je vanredni profesor za biokulturnu antropologiju na Univerzitetu u Oksfordu u Velikoj Britaniji, izjavila je za BBC da

kao ljudi uvek volimo uzbudljive priče. Želimo da objasnimo ono što posmatramo nečim što ima smisla. ideja da ono što posmatramo je nastala zbog slučajnosti jednostavno nije tako zanimljiva.

5. Mitovi o tamponima

Konačno, neke od najupornijih zabluda se odnose na upotrebu tampona za apsorpciju menstrualne krvi. Pošto osoba mora da ubaci tampon u vaginu, neki ljudi se brinu da bi to moglo prouzrokovati oštećenja.

Jedna od glavnih briga je da ubacivanje tampona može slomiti himen, što je, kako je navedeno u popularnoj zabludi, “znak djevičanstva”.

U stvarnosti, himen je rastezljiva membrana koja odvaja otvor vagine i obično ne pokriva vaginalni otvor. Kad bi to bio slučaj, himen bi blokirao menstrualnu krv i druge vrste iscjedaka u napuštanju tijela. To bi bilo opasno, i zahtevalo bi hiruršku intervenciju.

Pošto je himen rastezljiv, umetanje predmeta koji je mali kao tampon neće izazvati probleme. Pošto, tokom menstruacije, krv podmazuje vaginu, ubacivanje tampona ne bi trebalo da bude neugodno, ako se radi pravilno.

Ako vam je još uvijek neugodno, pokušajte koristiti lubrikant za pomicanje tampona. Osoba uvijek treba redovno mijenjati tampone, kako je preporučeno, svakih 4-8 sati. Neophodno je da osoba to učini, inače bi akumulirana krv, tkivo i bakterije mogli izazvati sindrom toksičnog šoka.

Drugi mit  sa kojim se suočavaju korisnici koji prvi put koriste tampon, jeste da se tampon može izgubiti u vagini.

Ovo jednostavno nije istina, jer tamo nema gdje da se izgubi. Grlić materice je na vrhu vagine, a njegov otvor je premalen da bi se probio tampon.

Štaviše, vagine su samo oko 3,77 inča (9,6 centimetara) u prosjeku duboke, a tamponi dolaze sa vrpcama koje pomažu uklanjanje. Dakle, ako se desi da se tampon nekako zagubi, uvijek možete lako potražiti vrpcu i pažljivo izvući tampon.

Ako ikada naiđete na neku informaciju za koju niste sigurni ili  koja vam izaziva zabrinutost , razgovarajte sa medicinskom sestrom ili doktorom, koji će to moći provjeriti za vas. Mitovima i zabludama nema mjesta u medicini.

Izvor: medicalnewstoday.com