Kako unutrašnjost vagine izgleda: obavite samopregled
Izvođenje vaginalnog samopregleda kod kuće može vam pomoći da se upoznate sa sopstvenim tijelom, jer su sve vagine različite. Takođe vam može pomoći da identifikujete promjene i abnormalnosti.
Iako je kroz kućni samopregled teško reći da li je vaša vagina „zdrava“, možete paziti na znakove poput abnormalnog pražnjenja, genitalnih bradavica ili čireva.
Samopregled ipak ne bi trebalo da zamjeni posjetu ginekologa. Ginekolog može da provjeri simptome polno prenosivih bolesti (SPB) i da izvrši Papa test kako bi kontrolisao grlić materice.
Evo simptoma na koje možete obratiti pažnju i razgovarati sa ginekologom o njima na sljedećem terminu.
Kako bi trebala izgledati vagina
Svačija vagina će izgledati malo drugačije što se tiče boje, oblika i veličine. Zato „zdravo“ može izgledati malo drugačije za sve. Prije samoispitivanja, žjelećete da se upoznate sa opštom anatomijom.
Velike usne (spoljne usne)
Spoljni nabori vulve ponekad su poznati kao „velike usne“. To su veliki mesnati nabori tkiva. Njihova svrha je zaštita i zatvaranje spoljašnjih genitalnih organa. Velike usne mogu biti prekrivene stidnim dlakama, koje obično rastu tokom puberteta.
Labia minora (unutrašnje usne)
Male usne ili unutrašnje usne nalaze se upravo unutar velikih spoljnih usana. Mogu biti male veličine ili širine do 5 centimetara. Obično su ružičaste boje zbog bogate zalihe krvnih sudova u ovom području.
Otvor vagine
Otvor vagine nalazi se između uretre i anusa. Ovo je mjesto gde krv izlazi tokom menstruacije i gdje se dijete rađa tokom porođaja. Takođe je mjesto gdje penis ulazi tokom odnosa.
Možete vidjeti himen, tanku opnu koja je rastegljiva a okružuje otvor vagine.
Klitoris
Klitoris je mala izbočina ili nubus koji se nalazi između velikih usana i gornjeg kraja vagine. Veoma je osjetljiv na dodir i izvor je seksualne stimulacije.
Simptomi zdravstvenog stanja
Željećete da budete svjesni bilo kakvih promjena na vulvi ili unutrašnjoj vagini. Ako primjetite bilo šta zbog čega ste zabrinuti ili primjetite novi simptom, zakažite sastanak sa ginekologom ili zdravstvenim radnikom.
Polno prenosive bolesti (PPB)
Neki uobičajeni simptomi polno prenosivih bolesti uključuju:
- neobično vaginalno pražnjenje koje može imati jak ili neprijatan miris ili biti žute ili zelene boje
- otok oko vulve
- svrab
- male crvene kvržice
- otvorene čireve
Ako primjetite bilo koji od ovih simptoma, odmah ih prijavite ljekaru.
Svrab
Svrab može biti polno prenosive bolesti ili infekcije. On se može javiti i zbog ekcema ili drugog stanja kože. Ako vas svrbi, obratite se ljekaru.
Rane, kvrge ili izbočine
Možete vidjeti ili osjetiti rane, kvrge ili tačkaste izbočine u vaginalnom području ili oko njega. One mogu biti bolne ili ih možda uopšte ne osjećate. Čirevi i kvržice mogu biti simptomi PPB.
Uzroci kvržica, izraslina ili otoka mogu biti iz više razloga, uključujući oznake na koži, humani papiloma virus (HPV) ili cistu. Važno je odmah prijaviti ljekaru sve nove čireve, kvrge ili izbočine.
Kako samopregledati unutrašnjost vagine
Da biste obavili samopregled kod kuće, možda ćete željeti da koristite sljedeće:
- ogledalo
- jastuk
- malu baterijsku lampu
- rukavice za vaše ruke
- dijagram vulve
Pratite ove korake kada budete spremni da započnete samoispitivanje:
- Operite ruke temeljno vodom i sapunom ili stavite rukavice. Skinite odjeću ispod struka.
- Stavite jastuk ispred zida. Sjedite leđima naslonjeni na jastuk i savijte koljena. Stopala bi trebala biti blizu zadnjice. Za početak raširite koljena. Pokušajte da mišići karlice budu opušteni. Ovo će vam pomoći da se osjećate prijatno.
- Držite ogledalo ispred područja karlice. Možda ćete trebati da koristite baterijsku lampu da biste bolje vidjeli.
- Ako prvi put izvodite samopregled, možda ćete željeti da se vratite na dijagram vulve. Možete početi da prepoznajete različita područja i kako izgledaju kada ste u različitim položajima ili seksualno uzbuđeni. Ispitajte vulvu na sitnim posjekotinama, ranama ili kvržicama.
- Zatim nježno raširite vaginalne usne jednom rukom, a drugom pridržavajte baterijsku lampu ili ogledalo. Ogledalo možete i da podignite i osvjetlite ako je tako lakše vidjeti.
- Nježno ubacite jedan prst u vaginu. Unutrašnjost može podsjećati na unutrašnjost vaših usta. Ako osjetite čireve ili izrasline duž zida vagine, obratite se ljekaru.
- Nježno uklonite prst i pogledajte iscjedak iz vagine. Ako primjetite neobičnu boju ili neprijatan miris, obratite se ljekaru.
- Potražite bilo koji drugi otok, kvržice ili neobične promjene. Sada možete zatvoriti koljena i ustati.
Zapamtite, izgled vaše vulve može se malo mijenjati tokom meseca. Ako primjetite bilo kakve promjene zbog kojih ste zabrinuti, navedite ih na sljedećem ginekološkom pregledu.
Kada i koliko često izvoditi samopregled
Samo-pregled možete izvoditi jednom mjesečno. Ipak, ne želite da radite samopregled dok imate menstruaciju.
Ako želite da budite dosljedni, možete postaviti datum u kalendaru na osnovu vašeg mjesečnog ciklusa. Na primjer, odaberite jedan dan u mjesecu u nedjelji koja slijedi nakon očekivane menstruacije.
Kada da se obratite ljekaru
Pazite na sljedeće simptome. Možda ćete ih primjetiti prije ili tokom samoispitivanja.
- svrab
- crvenilo
- iritacija u vagini i oko nje
- krvarenje
- abnormalno pražnjenje koje ima neprijatan miris
- pražnjenje je žute, zelene ili smeđe boje
Morali biste prijaviti ove simptome ljekaru. Mogu da naprave pregled karlice ili uzmu uzorak urina ili krvi kako bi utvrdili šta uzrokuje vaše simptome.
Zaključak
Vaginalni samopregled je pametan način da upoznate svoje tijelo. Bićete upoznati kako izgleda vaša vagina i moći ćete da prepoznate očigledne simptome problema.
Samopregled ipak nije zamjena za godišnji ginekološki pregled. Ako ste zabrinuti, možete posjetiti doktora ranije ili češće po potrebi.
Izvor: healthline.com